Advokatska kancelarija - princip rada advokata
Advokatura i advokatske usluge nisu samo posao, niti se oni mogu podvoditi u nekakve kalupe i standarde. Biti kreativan i istrajan uopšte, podrazumjeva iznalaženje bolje ideje, radi dolaska do optimalno najidealnijeg pravnog rješenja.
Kvalifikovani smo da probleme prepoznamo u njihovoj ranoj fazi, uradimo detaljnu analizu potrebnih pravnih aktivnosti, a onda i – rješimo problem.
Naša Advokatska kancelarija ne zna za standardnog klijenta. Svaki naš klijent znači poseban pristup i omogućena mu je visokokvalifikovana pravna podrška. S druge strane, zauzvrat očekujemo Vašu iskrenu saradnju. U cilju dostizanja maksimalnog učinka, Vaše povjerenje, uvid u proces i relevantni podaci, ključ su uspjeha. Vodeći princip poslovanja Advokatske Kancelarije je pružiti uslugu koja će biti kombinacija pouzdanog pravnog savjeta i najviših međunarodnih standarda u advokatskoj struci.
Uža specijalnost Advokatske kancelarije je zastupanje domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica pred sudovima i organima uprave Bosne i Hercegovinine u građanskim predmetima, privrednim sporovima, te odbrana u krivičnim postupcima te drugim oblastima profesionalnog angažmana advokatske kancelarije.
Načela rada advokatske kancelarije: Strogo poštovanje principa profesionalne tajnosti te kodeksa advokatske etike. Striktno izbegavanje poslova u kojima postoji konflikt interesa. Profesionalno izvršavanje naloga klijenata uz maksimalno očuvanje interesa klijenata u svakom konkretnom slučaju. Advokatska kancelarija iznalazi optimalna rješenja u internacionalnim pravnim slučajevima.
"Pravo je umjetnost razlikovanja detalja."
Historijat advokature - Bosna i Hercegovina
"Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od 130 godina - prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-ugarska 1883 g. / Advokaten ordnung /. Ovaj datum danas se slavi kao početak samostalne i neovisne advokature u Bosni I Hercegovini. „Advokatskim redom“ kako se nazivao zakon, utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom.
-Drugi Zakon o advokaturi je donesen 1909 g. i njime su osnovane advokatske komore u Sarajevu, Ljubljani, Splitu i Dubrovniku. Ovim Zakonom advokatura je dobila Advokatsku komoru, svoje organe, a vodio se i Imenik advokata.
-1929 g. donešen je novi Zakon o advokatima kojim se izjednačuje položaj advokata u Kraljevini Jugoslaviji. Iste godine Ministar pravde donosi Uredbu kojom se osnivaju nove Advokatske komore u : Jugoslaviji, a postojeće advokatske komore u Sarajevu, i one ranije osnovane nastavljaju sa radom.
Svaka osoba koja ispunjava zakonske uslove imala je pravo biti upisana u Imenik advokata.
U periodu komunističkog režima krajem 1946 g. donesen je novi Zakon o advokaturi, kojim su Advokatske komore / odvjetničke komore stavljene pod nadzor Ministarstva pravde.
-1957g. donosi se novi Zakon o advokaturi i advokatura je postavljena kao javna služba sa pravom da, pored zastupanja građana, zastupa radne organizacije i ustanove. Zakon o advokaturi Bosne i Hercegovine je donesen 1971g., a 1974 g. se pokreće časopis „Advokatura“".
|
|
