advokatAdvokatska kancelarija - princip rada advokata

Advokatura i advokatske usluge nisu samo posao, niti se oni mogu podvoditi u nekakve kalupe i standarde. Biti kreativan i istrajan uopšte, podrazumjeva iznalaženje bolje ideje, radi dolaska do optimalno najidealnijeg pravnog rješenja.

Kvalifikovani smo da probleme prepoznamo u njihovoj ranoj fazi, uradimo detaljnu analizu potrebnih pravnih aktivnosti, a onda i  – rješimo problem.

Naša advokatska kancelarija ne zna za standardnog klijenta. Svaki naš klijent znači poseban pristup i omogućena mu je visokokvalifikovana pravna podrška. S druge strane, zauzvrat očekujemo Vašu iskrenu saradnju. U cilju dostizanja maksimalnog učinka, Vaše povjerenje, uvid u proces i relevantni podaci, ključ su uspjeha. Vodeći princip poslovanja advokatske kancelarije je pružiti uslugu koja će biti kombinacija pouzdanog pravnog savjeta i najviših međunarodnih standarda u advokatskoj struci.

Uža specijalnost advokatske kancelarije je zastupanje domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica pred sudovima i organima uprave Bosne i Hercegovinine u građanskim predmetima, privrednim sporovima, te odbrana u krivičnim postupcima te drugim oblastima profesionalnog angažmana advokatske kancelarije.

Načela rada advokatske kancelarije: Strogo poštovanje principa profesionalne tajnosti te kodeksa advokatske etike. Striktno izbjegavanje poslova u kojima postoji konflikt interesa. Profesionalno izvršavanje naloga klijenata uz maksimalno očuvanje interesa klijenata u svakom konkretnom slučaju. Advokatska kancelarija iznalazi optimalna rješenja u internacionalnim pravnim slučajevima.

Naša advokatska kancelarija sarađuje sa preko 50 advokatskih kancelarija iz svih dijelova svijeta, uključujući i sve zemlje bivše države.

"Da mihi factum dabo tibi jus - Daj mi činjenice, dat ću ti pravo."

odvjetnik Ustroj advokature u Bosni i Hercegovini – 2014.g.

Advokatura u Bosni i Hercegovini trenutno nije ustanovljena na državnom nivou (nacrt Zakona o advokaturi BiH). Advokatura / odvjetništvo je organizirano na razini entiteta. Prema Zakonu o advokaturi Federacije BiH, advokatura je nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizira i funkcionira sukladno zakonu. Advokatsku djelatnost kao profesionalnu djelatnost vrše advokati kao pojedinci, advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu formitati zajedničke advokatske kancelarije i advokatsko društvo. Advokati su dužni pružati pravnu pomoć savjesno i stručno, sukladno Ustavu, zakonu i drugim propisima, kao i Satutu i drugim općim aktima Federalne advokatske komore, te Kodeksu odvjetničke etike advokata FBiH.

Advokat je dužan čuvati kao advokatsku tajnu sve što mu je stranka povjerila, izuzev ako je advokat / odvjetnik oslobođen ove obaveze na temelju izričitog ili prešutnog odobrenja stranke. Advokatsku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Advokati u FBiH se obavezno udružuju u jednu od regionalnih advokatskih komora prema sjedištu advokatskog ureda, a to su Regionalne advokatske komore: Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Bihać; čime ujedno stječu članstvo u Federalnoj advokatskoj / odvjetničkoj komori. Federalna advokatska komora ima sjedište u Sarajevu.

Jedinstven Imenik advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine vodi se u Advokatskoj komori FBiH u Sarajevu, a regionalne advokatske komore vode Imenike advokata za advokate sa sjedištem na svom području. Advokat je odgovoran za rad svoje kancelarije. U zajedničkim advokatskim kancelarijama svi advokati odgovaraju za rad advokatske kancelarije. U advokatskim društvima, advokati članovi društva odgovaraju za rad advokatskog društva. Dužnost je advokata da se prilikom obavljenja advokatske djelatnosti stalno brinu za unapređenje i afirmaciju advokature kao samostalne i nezavisne profesionalne djelatnosti. Svaki advokat je dužan da čuva svoju čast, moralni lik advokata, neovisnost, savjesnost i stručnost, tako da takvim svojim ponašanjem podstiče i druge. Odnos advokata prema sudu, drugim državnim organima i njihovim predstavnicima, treba da bude izraz poštovanja prava, pravne kulture i pravničke profesije.

- Sjedište advokatske komore Republike Srpske je u Banja Luci. Ustav Republike Srpske u članu 131 navodi: "Advokatura je samostalna i neovisna djelatnost i služba koja pruža pravnu pomoć. Organizacija i rad advokature uređuju se zakonom", a advokati su dužni pružati pravnu pomoć u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i prava i interese fizičkih i pravnih osoba koji su definirani zakonima i drugim propisima. Djelatnost advokata jeste davanje pravnih savjeta, sastavljanje podnesaka, sastavljanje isprava koje su u nadležnosti, zastupanje stranaka u svim građanskim, upravnim i drugim postupcima i poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, državnim tijelima, arbitražom, te drugim pravnim osobama.

- Brčko Distrikt BiH nema samostalnu advokatsku komoru nego se advokati iz Brčko Distrikta učlanjuju u jednu od advokatskih komora na području Bosne i Hercegovine (Federacije BiH ili Republike Srpske).

advokati Historijat advokature - Bosna i Hercegovina

"Advokatura u Bosni i Hercegovini ima tradiciju dužu od stotinu trideset godina -  prvi pisani Zakon o advokaturi donijela je Austro-Ugarska 1883 g.. Taj datum danas se obilježava kao početak neovisne i samostalne advokature u Bosni I Hercegovini.Advokatskim  redom“ kako se nazivao zakon,  utemeljen je jedinstven sistem i sloboda bavljenja advokaturom / odvjetništvom.

-Drugi Zakon o advokaturi  je donesen 1909 g. i njime su osnovane advokatske komore u Sarajevu, Ljubljani, Splitu i Dubrovniku. Ovim Zakonom advokatura je dobila Advokatsku komoru / Odvjetničku komoru, svoje organe, a postojao je i Imenik advokata.

-1929 g. donešen je novi Zakon o advokatima kojim se izjednačuje položaj advokata u Kraljevini Jugoslaviji. Iste godine je Ministar pravde donio Uredbu kojom se osnivaju nove Advokatske komore u : Jugoslaviji, a postojeće advokatske komore u Sarajevu, i one ranije osnovane nastavljaju sa radom. Svako lice koje je ispunjavalo zakonske uslove imalo je pravo biti upisano u Imenik advokata.

U periodu komunističkog režima koncem 1946 g. donesen je novi Zakon o advokaturi, kojim su  Advokatske komore / odvjetničke komore stavljene u nadzor Ministarstva pravde.

-1957g. donosi se novi Zakon o advokaturi i advokatura je postavljena kao javna služba sa pravom da, pored zastupanja građana, zastupa radne organizacije i ustanove. Zakon o advokaturi Bosne i Hercegovine je donesen 1971g., a 1974 g. se pokreće časopis „Advokatura"


advokat bih